Pandemija COVID-19 pokrenula je najtežu recesiju u gotovo jednog stoljeća i nanosi ogromnu štetu ljudskom zdravlju, radnim mjestima i dobrobiti, sukladno najnovijim ekonomskim prognozama OECD-a. Izvještaj OECD-a kaže da će se podrška vlasti koja pomaže ljudima i tvrtkama u teško pogođenim sektorima trebati razvijati, ali i dalje će biti značajna.
Uz male izglede da cjepivo postane široko dostupno ove godine i suočeno s neviđenom neizvjesnošću, OECD je poduzeo neobičan korak predstavljanja dva podjednako vjerojatna scenarija - jednog u kojem je virus stavljen pod kontrolu, i drugog u kojem će doći do drugog globalnog izbijanja hitova prije kraja 2020. godine.
Ako dođe do drugog izbijanja koje bi potaknulo povratak na obustave rada, predviđa se pad svjetske gospodarske proizvodnje ove godine za 7,6 posto, prije nego što će se 2021. vratiti na 2,8 posto. U svom vrhuncu, nezaposlenost u ekonomijama OECD-a bila bi više nego dvostruka stopa prije do izbijanja, s malim oporavkom radnih mjesta sljedeće godine.
Ako se izbjegne drugi val infekcija, očekuje se da će se globalna gospodarska aktivnost 2020. smanjiti za 6 posto, a nezaposlenost u OECD-u popeti se na 9,2 posto s 5,4 posto u 2019. godini.
Ekonomski utjecaj strogih i relativno dugotrajnih zastoja u Europi bit će posebno oštar. Očekuje se da će BDP eurozone ove godine pasti za 11,5 posto ako izbije drugi val, i za preko 9 posto, čak i ako se izbjegne drugi pogodak, dok će BDP u Sjedinjenim Državama pogoditi za 8,5 posto i 7,3 posto, odnosno Japan 7,3 posto i 6 posto.
U međuvremenu, gospodarstva u nastajanju, poput Brazila, Rusije i Južne Afrike, suočavaju se s posebnim izazovima zategnutih zdravstvenih sustava, dodajući poteškoće uzrokovane padom cijena roba, a njihova gospodarstva padaju za 9,1 posto, 10 posto i 8,2 posto odnosno u slučaju dvostrukog pogotka, i 7,4%, 8% i 7,5% u slučaju jednog pogotka.
Kineski i indijski BDP relativno će biti manje pogođeni, s padom od 3,7 posto, odnosno 7,3 posto u slučaju dvostrukog pogotka i 2,6 posto, odnosno 3,7 posto u slučaju jednog pogotka.
U oba scenarija oporavak, nakon početnog, brzog nastavka aktivnosti, dugo će trajati da se proizvodnja vrati na nivoe pred pandemije, a kriza će ostaviti dugotrajne ožiljke - pad životnog standarda, visoku nezaposlenost i slaba investicija. Gubici posla u najugroženijim sektorima, poput turizma, ugostiteljstva i zabave, osobito će pogoditi niskokvalificirane, mlade i neformalne radnike.
Govoreći prije posebnog ministarskog sastanka okruglog stola OECD-a, kojim je predsjedala španjolska potpredsjednica vlade i ministrica za ekonomska pitanja i digitalnu transformaciju Nadia Calviño, kako bi razgovarali o reakcijama politike na pandemiju, glavni tajnik OECD-a Angel Gurría rekao je: „Neizvjesnost je očito ekstremna u trenutnom kontekstu, ali posljedice te makroekonomske politike nisu simetrične. Kreatori politike imali su pravo što nisu preglomazni s uvođenjem hitnih mjera, i sad bi se trebali boriti da ne budu prebrzi da ih povuku. "
"Kako vlade danas djeluju oblikovat će se svijet poslije COVID-a u godinama koje dolaze", dodao je. „To se odnosi ne samo na zemlji, gdje prave politike mogu potaknuti elastičan, uključiv i održiv oporavak, već i u pogledu načina na koji države surađuju za zajedničko rješavanje globalnih izazova. Međunarodna suradnja, koja je do sada slaba točka reakcija politike, može stvoriti samopouzdanje i imati važne pozitivne efekte prelaska. "
Predstavljajući Izglede, glavni ekonomist OECD-a Laurence Boone rekao je: "Bit će potrebne izvanredne politike da bi se prošlo po živoj cesti prema oporavku. Ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti uz izbjegavanje drugog izbijanja zahtijeva fleksibilno i okretno kreiranje politika. " Ona je rekla kako će sigurnosne mreže i podrška koja se trenutno pružaju za pogođene sektore trebati prilagoditi kako bi pomogli poduzećima i radnicima da prijeđu na nove aktivnosti.
"Ne može se izbjeći veći javni dug, ali potrošnja koja se financira iz duga trebala bi biti dobro usmjerena na podršku najugroženijima i pružanje ulaganja potrebnih za prijelaz na otpornije i održivije gospodarstvo", rekla je.
"Vlade moraju iskoristiti ovu priliku za izgradnju pravednijeg gospodarstva, čineći konkurenciju i regulaciju pametnijim, modernizirajući poreze, državnu potrošnju i socijalnu zaštitu", dodala je. „Prosperitet dolazi iz dijaloga i suradnje. To vrijedi na nacionalnoj i globalnoj razini. "
Outlook poziva na jaču međunarodnu suradnju kako bi se pomoglo bržem okončanju pandemije, ubrzanju gospodarskog oporavka i izbjegavanju štete procesu nadogradnje gospodarstava u nastajanju i zemalja u razvoju. Također se poziva na poticanje otpornijih lanaca opskrbe, uključujući veće zalihe i više diverzifikacije izvora na lokalnoj i međunarodnoj razini.
